Jeste li se ikada našli u situaciji kada ste željeli nešto priuštiti, a u tom trenutku niste mogli samostalno izdvojiti dostatnu svotu novca? Bilo da je riječ o materijalnom ili nematerijalnom, robi, usluzi ili ulaganju, krediti su ovdje kako bi Vam što prije omogućili da dođete do onoga što želite ili što Vam je u danom trenutku potrebno.

Kreditni odnos jednostavne je prirode, međutim vrlo je bitno razumjeti njegove elemente prije nego li banka utvrdi kreditnu sposobnost klijenta. To je obvezno pravni proces i kada se na njega odluči, potrebno je biti svjestan vlastitih mogućnosti otplaćivanja, financijske odgovornosti te ponuđenih uvjeta zaduživanja.

Dobra početna točka prije sklapanja ugovornog odnosa sa bankom, je utvrditi prirodu potrebe za kreditiranjem. Drugim riječima, za koju robu ili uslugu se želi posuditi novac od kreditne institucije. Nastavno na tu odluku, kredit je moguće podijeliti u dvije kategorije (namjenski ili nenamjenski kredit). Namjenski kredit (kako mu i samo ime govori) ima jasnu namjenu u čiju svrhu će se posuđeni novac koristiti (npr. stambeni kredit ili kredit za kupnju motornih vozila). S druge strane, nenamjenski kredit nema izričitu svrhu te omogućuju korištenje financijskih sredstava prema potrebama i željama potrošača. Jedan od učestalih primjera nenamjenskih kredita su i prekoračenja po tekućem računu (tzv. okvirni krediti)

Valuta u kojoj se klijentu odobrava kredit može biti domaća (HRK), domaća sa valutnom klauzulom ili pak strana valuta. Jedan od primjera odabira valute kredita je ona valuta u kojoj primamo dohodak, budući da se tada izbjegava valutni rizik, odnosno rizik povećanja ili smanjenja mjesečnih rata kao rezultat promjene u tečaju dvaju valuta (valute u kojoj se prima dohodak te one u kojoj  se otplaćuje rata kredita). Kredit u domaćoj valuti sa valutnom klauzulom primjer je kredita koji je nominiran u stranoj valuti dok se plaćanja izvršavaju u domaćoj valuti.

Slijedeći bitan faktor prilikom donošenja odluke o kreditiranju je vrsta kamatne stope koja se nudi na željeni kredit. Kamata je cijena našeg kredita, a kamatna stopa postotak glavnice kredita u kojem je ta cijena izražena. Važno je razlikovati da prilikom potpisivanja kredita, u ugovoru je sadržana nominalna kamatna stopa (NKS), dok je efektivna kamatna stopa (EKS) ona koju zapravo plaćamo (EKS u sebi odražava sve troškove kredita, uključujući naknade, osiguranja, depozit, i ostale izravno povezane troškove kredita). Nadalje, pri ugovaranju kredita, klijentu je ponuđena fiksna ili promjenjiva kamatna stopa. Fiksna kamatna stopa, kao što joj samo ime govori, jedinstvena je i nepromjenjiva tijekom cijelog vremenskog perioda trajanja ugovora o kreditu. S druge strane, promjenjiva se sastoji od dva dijela, varijabilnog koji ovisi o kretanju referentne tržišne stope za određenu valutu i fiksnog (nepromjenjivog) dijela u obliku postotnih bodova koji se dodaje na osnovu. U hrvatskoj se najčešće kao referentna tržišna stopa uzima nacionalna referentna kamatna stopa (NRS) koju određuje HNB, dok to može biti i EURIBOR (ovisi o ECB-u). Ukoliko dođe do promijene tog  promjenjivog dijela, tada dolazi i do promjene same kamatne stope. Sukladno promjeni varijabilnog dijela, može doći i do povećanja i smanjenja mjesečne otplate (kamatni rizik).

Što se tiče vremenskog perioda trajanja kreditnog ugovora, nepisano pravilo glasi da bi za kredite dužeg vremenskog dospijeća (10 i više godina) bilo pametnije fiksirati kamatnu stopu. Razlog tomu je jednostavan, a odnosi se na veći rizik kretanja kamatne stope koji je u daljnjoj budućnosti nepoznat.

Prijevremena otplata kredita također je moguća, ali presudno je dobro se  raspitati kod osobnog bankara (takav čin može doprinijeti povećanju troškova kredita). Realnost je da brojne banke upravo tu prijevremenu otplatu naplaćuju u obliku naknada. Promjena se dogodila 2010, kada je na snagu stupio Zakon o potrošačkom kreditiranju gdje je svim kreditima iza 1. siječnja 2010. dozvoljena prijevremena otplata bez naknade. Ukoliko je kredit ugovoren prije toga datuma, potrebno je konzultirati se s bankarom, isplati li se uopće takav angažman.

S obzirom da je život sam po sebi nepredvidiv, a kreditni odnos predstavlja veliku financijsku obvezu, postoji i mogućnost osiguranja kredita. U tom slučaju, prilikom iznenadnog gubitka posla, privremene nemogućnosti rada, bolovanja ili smrtnog slučaja, kreditna obveza klijenta biti će pokrivena od strane osiguravajuće kuće te neće prelaziti na jamca ili sudužnika. Banke nude različite oblike osiguranja u suradnji sa osiguravajućim kućama te se ponuda u pravilu odnosi samo na određene vrste kredita (npr. stambeni). Potrebno je imati na umu da, dok osiguranje nudi niz prednosti, ono donosi i povećane troškove odnosno mjesečne premije. Postoje različite vrste osiguranja koje se smatraju „obaveznima“ kao auto osiguranje ili osiguranje imovine (kuće, stana i sl.), ali spomenuto osiguranje je dobrovoljno i ovisi samo o klijentu želi li ga ugovoriti ili ne.

Kao početna informativna baza može Vam poslužiti internetska stranica Hrvatske narodne banke gdje se nalazi informativan pregled ponude kredita prema potrošačima. Tamo se nalazi usporedba svih banaka u hrvatskoj i njihove kreditne ponude (vrste kredita, kamatne stope, rok otplate, itd.).

Spomenuto je odlična početna točka, no često je aktualna ponuda banaka ipak malo drugačija te ovisi o dodatnim uvjetima ili modelima koje svaka pojedina banka u tom trenutku nudi. Nakon što pojedinac suzi svoj izbor, potrebno je pomno se raspitati kako bi se taj izbor na kraju i opravdao te donijela konačna odluka o kreditiranju.

 

Objavljeno 05.01.2021.